Ozvučenje za event: koliko razglasa, struje i prostora stvarno treba

U 21:40, kad su se upalili moving headovi i low fog mašina počela grijati, osigurač je pao. Zvuk, rasvjeta i pola rasvjete terase, sve odjednom. Šest minuta tišine dok je domar tražio ormarić.

Nije bilo skupo popraviti. Bilo je skupo objasniti 180 ljudi zašto se ugasilo.

Ovaj tekst je tehnički vodič koji sam napisao jer ga nitko u niši nema. Cilj je da ga razumije organizator koji nije tehničar, a da tehničar ne može reći da je netočno. Nema marketinga, ima brojki.

Koliko snage razglasa treba za koji broj ljudi

Prvo, jedna stvar oko koje postoji najviše zabune. Kad proizvođač na kutiji piše "1000 W", to je gotovo uvijek peak ili program snaga, marketinški broj. Ono što je bitno je RMS snaga, kontinuirana snaga koju sustav stvarno može isporučiti. Kutija s natpisom 1000 W obično ima 250 do 350 W RMS.

Zato u tablici ispod koristim RMS vrijednosti. Ako uspoređujete ponude, tražite RMS broj, ne peak.

Druga stvar: snaga nije jedini parametar. Zvučnik od 400 W RMS s osjetljivošću 98 dB glasniji je od zvučnika od 600 W RMS s osjetljivošću 92 dB. Ali osjetljivost rijetko piše u ponudama, pa je snaga praktičan orijentir.

Ovo su brojke za zabavu s plesom u zatvorenom prostoru, što je najzahtjevniji scenarij. Za govor i pozadinsku glazbu treba tri do četiri puta manje.

Praktično pravilo koje stoji iza tablice: za zabavu s plesom računajte 8 do 12 W RMS po osobi u zatvorenom. Za koktel, konferenciju ili pozadinsku glazbu dovoljno je 2 do 3 W po osobi.

Kad prostor prijeđe 25 do 30 metara dužine, snaga više nije rješenje. Zvuk s prednjeg zvučnika stiže na kraj dvorane s kašnjenjem od otprilike 90 ms i zvuči kao odjek. Tada trebaju delay zvučnici, dodatni parovi na sredini dvorane s digitalnim kašnjenjem podešenim na udaljenost. To je stvar koja se rijetko traži na privatnim eventima, ali je obavezna u velikim halama.

Zašto vanjski prostor traži puno više snage

Ovo je najveća razlika koju organizatori podcijene.

U zatvorenom prostoru zidovi, strop i pod reflektiraju zvuk natrag u prostoriju. Dobivate takozvano difuzno polje: zvuk se nakuplja i razina pada sporo kako se udaljavate.

Vani nema ničega. Zvuk se širi u poluprostor i pada 6 dB svaki put kad se udaljenost udvostruči. Na 4 metra od zvučnika imate 100 dB, na 8 metara 94 dB, na 16 metara 88 dB, na 32 metra 82 dB. Bez ijednog zida koji bi to zaustavio.

Praktična posljedica: za isti broj ljudi vani trebate 1,5 do 2 puta veću snagu nego u dvorani. Sto pedeset ljudi u dvorani riješite s 3.500 W RMS. Istih 150 ljudi na livadi traži 5.000 do 7.000 W RMS, i to raspoređeno pametnije, često s dva para zvučnika umjesto jednog.

Vjetar dodatno komplicira. Bočni vjetar od 20 km/h može odnijeti visoke frekvencije s jedne strane prostora. Šator je poseban slučaj: platno upija visoke tonove, ali ne zadržava bas, pa dobijete mutan zvuk koji je istovremeno preglasan za susjede i pretih za goste.

Bas je vani najskuplji. Niske frekvencije trebaju puno više energije bez zidova koji ih drže, pa se subwoofer koji je u dvorani bio dovoljan vani jednostavno izgubi.

Treba li subwoofer i kada

Kratko: ako se pleše, treba. Ako se ne pleše, ne treba.

Duže: standardni top zvučnik od 12 inča ide realno do 60 do 70 Hz. Sve ispod toga, a to je udaraljka u modernoj glazbi, kick bubanj, bas linija, jednostavno ne postoji. Bez suba glazba zvuči tanko i ljudi to osjete i kad ne znaju objasniti zašto.

Kada sub nije potreban: - Konferencija, prezentacija, govor - Koktel prijem s pozadinskom glazbom - Vjenčani obred - Mala proslava do 30 ljudi u zatvorenom prostoru gdje se ne pleše

Kada sub jest potreban: - Svaka svadba - Rođendan s plesom - Firmena zabava s DJ-em - Klupski event

Koliko subova: jedan 18" sub za do 100 ljudi, dva za 100 do 250, četiri za više. Dva suba postavljena jedan uz drugi daju 6 dB više od jednog, ne 3 dB, jer se zbrajaju koherentno. Zato je bolje imati dva suba u sredini nego jedan lijevo i jedan desno na 12 metara razmaka.

Crossover, točka na kojoj se dijeli posao između suba i topova, tipično ide na 80 do 110 Hz ovisno o veličini topa.

Kako visina stropa i materijali mijenjaju zvuk

Ovo je dio koji tehničari znaju, a nitko ga ne objasni organizatoru.

Nizak strop, 2,5 do 3 metra. Zvuk se odbija od stropa i stiže do uha gotovo istovremeno s izravnim zvukom. Rezultat je mutnoća i naglašen bas u sredini prostorije. U takvom prostoru ne treba više snage, treba manje. I treba zvučnike usmjeriti niže, prema ljudima, ne prema stropu.

Visok strop, 5 metara i više, s betonom ili staklom. Odjek. Vrijeme odjeka u nekim dvoranama prelazi 2 sekunde, što znači da se svaki slog govora preklapa sa sljedećim. Mikrofon u takvom prostoru zvuči kao razglas na kolodvoru. Rješenja: manje snage, uže usmjereni zvučnici, više manjih izvora umjesto jednog velikog, i realno očekivanje.

Materijali. Beton, staklo, keramika i gips reflektiraju. Drvo, zavjese, tepisi, stolnjaci i ljudi upijaju. Prazna dvorana s betonskim podom i praznim zidovima može imati dvostruko duži odjek nego ista dvorana s 150 ljudi, stolnjacima i zavjesama. Zato zvučna proba u praznoj dvorani nikad nije konačna.

Praktičan savjet organizatoru: ako birate između dvije dvorane iste veličine, ona s drvenim stropom i zavjesama zvučat će bolje od one sa staklenom fasadom, bez obzira koga angažirate.

Gdje se postavljaju zvučnici i zašto ne iza mikrofona

Zvučnici idu ispred svih mikrofona, uvijek. To nije preporuka, to je fizika.

Mikrofon hvata zvuk. Ako zvučnik svira prema mikrofonu, mikrofon hvata taj zvuk, šalje ga natrag u zvučnik, zvučnik ga pojača, mikrofon ga opet uhvati. Petlja. Rezultat je pisak koji svi znaju i koji se ne može riješiti ničim osim pozicijom.

Praktično: zvučnici su na liniji ispred mjesta gdje stoji govornik ili gdje je DJ pult, okrenuti prema publici. Ako kum drži govor kod glavnog stola, a zvučnik je iza njega, imat ćete problem bez obzira na opremu.

Visina: tweeter na 1,8 do 2,2 metra od poda. Ako je zvučnik na podu, prvi red ljudi upije sve visoke frekvencije i ljudi iza njih čuju samo bas. To je najčešća greška kod jeftinih postava.

Kut: zvučnici se blago nagnu prema dolje, prema sredini publike, ne prema suprotnom zidu. Zvuk koji udari u zid vraća se kao odjek i smeta.

Subwooferi idu na pod, uvijek. Sub na stalku gubi vezu s podom i gubi 3 do 6 dB. Sub u kutu prostorije dobiva glasnoću, ali stvara neujednačen bas po prostoru, pa je bolje blizu sredine.

Razmak između lijevog i desnog zvučnika: 4 do 8 metara za tipičan event. Preveliki razmak stvara rupu u sredini, premali gubi širinu.

Struja: dio koji se najčešće podcijeni

Idemo na brojke.

Tipičan DJ postav za 150 ljudi troši:

Standardna schuko utičnica u Hrvatskoj ima osigurač od 16 A, što je otprilike 3.500 W. Postav iznad vrijedi 14 do 24 A. Jedna utičnica to ne izdrži, pogotovo ne kad low fog mašina uključi grijač.

Ono što situaciju čini gorom: pojačala i motori moving headova imaju startnu struju koja je dva do tri puta veća od radne. Kad se sve upali istovremeno, kratkotrajni skok može biti 40 A i osigurač pada iako je "sve u granicama".

Što stvarno treba:

• Do 80 ljudi, samo zvuk: jedan krug 16 A je dovoljan, ali samo ako je odvojen.
• 80 do 200 ljudi, zvuk i rasvjeta: minimalno dva odvojena kruga po 16 A. Jedan za zvuk, jedan za rasvjetu. Idealno tri, s low fog mašinom na svom.
• Preko 200 ljudi: trofazni priključak 32 A CEE, ili tri do četiri odvojena kruga.

"Odvojena" znači različiti osigurači u ormariću, ne različite utičnice na istom zidu. To je razlika koju treba provjeriti fizički, u ormariću, a ne pretpostaviti.

Zašto produžni kabel iz kuhinje nije rješenje

Tri razloga, svaki dovoljan sam za sebe.

Prvi: kuhinja je najgori mogući krug. Hladnjaci, zamrzivači i klime imaju kompresore koji se pale i gase. Svaki start kompresora povuče struju i sruši napon na trenutak. Vaš mikser to vidi kao pad napona, a vi to čujete kao klik ili kao restart laptopa.

Drugi: presjek kabela. Većina jeftinih produžnih kabela ima žice presjeka 1,5 mm². Na 50 metara i 16 A, pad napona je oko 11 V, dakle s 230 V padnete na 219 V. Na 1,0 mm² kabelu pad je preko 16 V. Pojačala pri niskom naponu isporučuju manje snage i griju se više. Za bilo koju ozbiljnu dionicu treba 2,5 mm².

Treći: namotan kabelski bubanj. Kabel namotan na bubnju stvara zavojnicu i grije se. Deklarirana nosivost bubnja od 16 A vrijedi samo kad je potpuno odmotan. Namotan, isti bubanj podnosi 6 do 8 A prije nego što izolacija počne stradavati. Ovo je stvarni uzrok požara, ne teorija.

Kad treba agregat i koliki

Agregat treba svugdje gdje nema pouzdanog priključka: livade, plaže, dvorišta bez odgovarajućeg ormarića, vinogradi, brodovi.

Dimenzioniranje: zbrojite realnu potrošnju i pomnožite s 1,7 do 2. Rezerva nije luksuz, ona pokriva startne struje i sprječava da agregat radi na 100 posto cijelu večer.

Tri stvari koje se stalno griješe kod agregata:

Kvaliteta struje. Jeftin benzinski agregat daje napon koji varira i ima visoku distorziju. Kod nekih modela THD prelazi 15 posto. Prekidačka napajanja u mikserima i laptopima to ne vole. Inverterski agregat daje čist sinus, THD ispod 3 posto, i vrijedi razlike u cijeni. Ako se već koristi klasičan agregat, obavezno ide AVR regulacija.

Buka. Agregat od 10 kVA bez zvučne izolacije proizvodi 75 do 85 dB na 7 metara. To je glasnije od razgovora i čuje se na cijeloj svadbi. Traži se silent izvedba i pozicija najmanje 25 do 30 metara od gostiju, iza objekta ako je moguće, s ispuhom okrenutim od prostora.

Gorivo. Agregat od 10 kVA na 60 posto opterećenja troši oko 2,5 do 3,5 litre dizela na sat. Za osmosatni event to je 25 do 30 litara. Tank često drži 15 do 20 litara, što znači jedno punjenje usred večeri. Dogovorite tko ga puni i kad, jer punjenje traje pet minuta tišine ako nije planirano.

Stabilnost napona i zaštita opreme

Nominalni napon je 230 V s dopuštenim odstupanjem od 10 posto, dakle 207 do 253 V. Ispod 200 V većina profesionalnih pojačala ulazi u zaštitu i gasi se. Iznad 260 V riskirate trajno oštećenje.

Praktična zaštita koja se isplati: - Prenaponska zaštita na ulazu, 20 do 60 EUR, štiti opremu vrijednu tisuće - Mali UPS za laptop i mikser, 80 do 150 EUR, premošćuje kratke prekide i sprječava da se glazba prekine dok se pojačala vraćaju - Odvojena masa za sve zvučne uređaje na istom krugu, jer masa spojena na dva različita kruga stvara brum petlju koju čujete kao stalno zujanje od 50 Hz

Brum petlja je najčešći "misteriozni" problem sa zvukom na eventima i rješava se u minutu ako znate gdje gledati.

Prostor i vrijeme: koliko kvadrata i koliko sati

DJ pult sam po sebi zauzima 2 x 0,8 metra. Ali s prostorom za stajanje, case-ovima i kabelima realno treba 6 do 8 m². Sa zvučnicima na stalcima s obje strane, 10 do 12 m².

Pozicija pulta u odnosu na plesni podij: - Uz kraću stranu podija, ne u kutu - S pogledom na cijeli podij i na ulaz u dvoranu - Ne uz glavni stol, jer su stariji gosti tamo i preblizu su zvučnicima - Ne ispred izlaza za nuždu, što je i zakonska stvar - Blizu strujnog ormarića ako je moguće, jer svakih 20 metara kabela je dodatni rizik

Vrijeme montaže i demontaže:

Kad DJ mora doći: minimalno dva sata prije početka za standardni postav, tri sata za puni. Ne zato što je spor, nego zato što zvučna proba mora postojati, a proba se ne može raditi dok gosti ulaze.

Za vanjske evente dodajte još 30 do 60 minuta, jer se kabeli moraju zaštititi, oprema pokriti, a struja provjeriti od izvora.

Rasvjeta: što koja stavka radi i koliko košta

Moving head je reflektor s motorima koji se okreće i mijenja boju i uzorak. Postoje tri tipa: beam (uski snop, dobar za dim), spot (oštar rub, gobo uzorci), wash (široki mlaz boje). Za tipičnu svadbu 4 do 6 komada. Troše 150 do 250 W svaki. Rade nešto tek kad je mrak i kad u zraku ima nešto što raspršuje svjetlo.

Washeri boje velike površine, zid iza mladenaca, strop, plesni podij. Manje dramatični od moving headova, ali čine da prostor izgleda uređeno.

Uplighting su reflektori postavljeni na pod uz zidove, usmjereni prema gore. Osam do šesnaest komada obojaju cijelu dvoranu u odabranu boju. Vizualno najveća promjena za najmanje novca. Cijena 200 do 400 EUR ovisno o broju komada. Bežične baterijske verzije su bolje jer nema kabela po podu, ali traju 8 do 12 sati po punjenju, što je taman.

Low fog je stvar oko koje postoji najviše zabune. Nije obična dim mašina.

Obična dim mašina ispušta topli dim koji se diže i puni cijelu prostoriju. Namijenjena je tome da svjetlosni snopovi budu vidljivi. Problem: aktivira protupožarne senzore u većini dvorana, smeta gostima s dišnim problemima, i za prvi ples je potpuno pogrešna.

Low fog mašina hladi dim, obično suhim ledom ili ugrađenim rashladnim sustavom, pa dim ostaje pri podu, na visini 20 do 40 cm. Efekt oblaka po kojem mladenci plešu. Traje 3 do 5 minuta po punjenju i koristi se točno jednom u večeri, za prvi ples. Cijena 150 do 250 EUR. Troši puno struje jer grije i hladi istovremeno, pa ide na svoj krug.

Hladne fontane uz tortu ili prvi ples: 200 do 350 EUR, traju 45 do 60 sekundi, trebaju odobrenje dvorane i visinu stropa od minimalno 3 metra.

Ostale stavke koje se često dodaju: - Saksofon ili violina uživo uz DJ-a: 300 do 600 EUR - Photobooth: 400 do 600 EUR - Najam osnovnog razglasa bez DJ-a, po eventu: 80 do 300 EUR - Trajna instalacija audio sustava u lokalu: od 3.000 EUR

Pošteno: kad je manje opreme bolje

Ovaj dio ide na moju štetu, ali ga treba napisati.

Kad je manje bolje. Restoran sa 60 ljudi i stropom od 2,7 metara ne treba četiri moving heada. Ne stanu, ne vide se, i cijeli efekt je da vam netko svijetli u oči dok jedete. Dva mala efekta i uplighting rade puno bolje i koštaju pola.

Kad je preglasno kontraproduktivno. Razumna razina na plesnom podiju je 95 do 100 dB(A). Na najudaljenijim stolovima 75 do 85 dB(A). Preko 100 dB(A) na stolovima ljudi ne mogu razgovarati, a na svadbi je razgovor pola razloga zašto su ljudi došli. Kad se to dogodi, stariji gosti izlaze van, ostaju vani, i u 23 h ih više nema. Vidio sam svadbe koje su izgubile trećinu gostiju zbog glasnoće.

Prosto pravilo koje koristim: ako čovjek za stolom na 12 metara od zvučnika mora vikati sugovorniku u uho, preglasno je. Bez obzira koliko dobar zvuk bio.

Kad organizator plaća opremu koja mu ne treba. Nekoliko konkretnih primjera koje sam odgovorio:

• Line array za 80 ljudi u dvorani od 120 m². Potpuno pogrešan alat, dizajniran je za bacanje zvuka na 40 metara. U maloj dvorani zvuči lošije od običnog para topova.
• Uplighting u dvorani koja već ima ugrađenu ambijentalnu LED rasvjetu s promjenom boje. Plaćate 300 EUR za nešto što dvorana ima.
• Uplighting na popodnevnoj svadbi koja završava u 21 h. Do 20 h se ne vidi ništa.
• Photobooth kad već imate fotografa i videografa. Nije loše, ali je četvrta kamera na istom eventu.
• Subwoofer za konferenciju ili obiteljski ručak. Nikad ne svira, a nosili smo ga uz stepenice.
• Dva bežična mikrofona kad govori jedna osoba. Rezerva je pametna, ali rezerva je već u kutiji, ne naplaćuje se posebno.

Dobar dobavljač će vam reći što vam ne treba. Ako ponuda ima svaku moguću stavku i nitko vas nije pitao kakav je prostor, ni koliko je ljudi, ni do kada traje, to je prodaja, ne planiranje.

Kratka lista za provjeru prije nego što potpišete

1. Koliko ljudi i koliko m² prostora
2. Unutra ili vani, i ako vani, ima li plana B za kišu
3. Visina stropa i materijali zidova
4. Koliko odvojenih strujnih krugova ima i gdje je ormarić
5. Ima li CEE priključak ili samo schuko
6. Do kada glazba smije svirati
7. Postoji li ograničenje glasnoće ili pritužbe susjeda u povijesti
8. Kada je moguć ulaz za montažu i do kada mora biti demontirano
9. Je li dozvoljena pirotehnika i dim u zatvorenom
10. Postoji li lift ili se sve nosi stepenicama

Deset pitanja. Odgovori na njih određuju cijelu ponudu.

Česta pitanja

Zaključak: tehnika je predvidljiva, ako je netko provjeri unaprijed

Skoro svaki tehnički problem koji sam vidio u deset godina i preko 500 eventova bio je predvidljiv tjedan dana ranije. Osigurač koji pada, mikrofon koji pišti, zvuk koji ne dopire do zadnjih stolova, agregat koji se čuje glasnije od glazbe. Sve su to stvari koje se rješavaju jednim obilaskom lokacije i s deset pitanja.

Ako organizirate event u Zagrebu ili okolici i niste sigurni što vam stvarno treba, javite se. Prolazim tehnički dio besplatno, prije ponude, i reći ću vam i ono što vam ne treba. Radio sam u preko 50 klubova i barova, među njima The Movie Pub Zagreb, Johan Franck, Book Caffè, Jadran Film, Club & Lounge Roko, Glazbena kuća Zagreb, Allegro Night Club Bjelovar, Julia Club Pula, i evente za Budweiser.

DJ Frix (Frano Penava) Zagrebačka cesta 164A, 10000 Zagreb +385 91 788 6005 Odgovor u roku od 24 sata.